Koristi drena
Jednom riječju Drenova, najveći je dio nam grada, a zaboravljena nam drenjula trebala bi biti najveći nam dio zdravlja. Svi znamo poslovicu „biti zdrav k’o dren“, no znate li njegove koristi?
Ljekoviti su mu list, kora, cvijet, plod i koštica. Djeluje protuupalno i antioksidativno. Njegova je ljekovitost odavna poznata, a prvi zapisi potječu iz Grčke, Rima i Perzije. Prirodno je sredstvo koje se koristi kod bolesti grla, bubrega, proljeva, groznice, rana, menstrualnih bolova, povišenog šećera, oslabljenog imuniteta, itd.
Od drenjule možete pripraviti čajeve, sokove, tinkture, rakije i ukusan slatkasto kiselkasti pekmez. Stablo drenjule odlikuje čvrstoća, izdržljivost, otpornost na bolesti i štetočine te dugovječnost – može doživjeti više od 100 godina.
Vjerovanja o drenu
I na kraju, osim poslovice, uz drenjulu vezana su i brojna vjerovanja. Stari su Slaveni vjerovali da od davnina na svijetu postoje samo tri magična drveta: drenjula, hrast i tisa. U narodu ga se smatralo zaštitnikom od uroka i udara groma, a i samog je vraga drenjula prevarila.
“Vidio vrag da je stablo drena pred sam kraj zime prvo procvjetalo, sjeo je na nj, proglasio ga svojim misleći da će prvo dati rod i stao čekati, i čekao i čekao je. Dok je tako čekao već su sazorile trešnje, višnje, marelice, grožđe, jabuke i kruške. Kad je pred jeseni nestrpljivi vrag konačno dočekao prvi plod, okusi ga još nedozrelog, kiselog i oporog, ljutito zagunđa, skoči sa stabla i više ne nikad ne vrati.”